Vest da će šabačka Bolnica dobiti još jedan skener plasirana je u junu 2022. godine i dočekana je sa velikim oduševljenjem građana. Budući da je reč o skeneru nove generacije, preduslov za njegovo postavljanje je bila adaptacija i prilagođavanje prostora, kao i radnog okruženja za osoblje, pa su na stavljanje u funkciju pacijenti morali da sačekaju četiri meseca.
Savremeni 64–slajsni aparat za kompjuterizovanu tomografiju sa tri dijagnostičke stanice, nalazi se u Službi za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku u prizemlju Hirurškog bloka. Novi skener je dobijen u okviru projekta “Hitan odgovor Republike Srbije na Kovid–19, koji implementira Ministarstvo zdravlja, a finansira Međunarodna banka za obnovu i razvoj.
Od puštanja u rad do danas obavljeno je 13.720 pregleda, a najčešći razlozi za korišćenje ove dijagnostike su snimanje mozga, kičme, grudnog koša, abdomena i karlice.
Direktor Zdravstvenog centra Šabac dr Milivoje Đurić ističe da su i stari i novi skener neprestano u funkciji, kao i da je rad organizovan u sve tri smene.
-S obzirom da za skener postoji potreba tokom praćenja različitih hroničnih bolesti da bi izbegli listu čekanja, rad je organizovan i vikendom, tako da se na skenerima radi i prekovremeno. Samim tim, svi pregledi skenerom koji nisu hitni, koji se mogu odložiti, mi završimo tokom 15 dana. Tu ne ubrajamo kontrolne preglede skenerom, ukoliko neko ima zakazanu kontrolu za tri meseca, u tom terminu će je i obaviti – objašnjava direktor Đurić.
Sa CT dijagnostikom Zdravstveni centra u Šapcu nema probleme i veruju da će se ovakav trend i nastaviti.
Magnetna rezonanca – pregled koji može trajati nekoliko sati
U novembru 2023. godine u šabačku Opštu bolnicu isporučena je magnetna rezonanca od 1.5T, proizvođača General Electric Signa Explorer. Za rad na ovom sofisticiranom uređaju šabačke radiologe obučavali su vrhunski stručnjaci u toj oblasti koji su Šabac dolazili dva puta nedeljno.
Magnetna rezonanca je sofisticirana radiološka metoda koja u najvećem broju slučajeva predstavlja poslednju kariku u dijagnostičkom lancu i kao takva veoma je komplikovana i zahtevna za savladavanje. Svaki put kada ovakav uređaj stigne u neku ustanovu, potrebno je da protekne određeno vreme da radiolozi savladaju rad.
Od puštanja u rad do danas obavljeno je 3.274 pregleda, a najčešći razlozi za korišćenje ove dijagnostike su snimanje glave, kičme, abdomena i male karlice.
Direktor šabačkog Zdravstvenog centra posebno naglašava da su pregledi magnetnom rezonancom značajno zahtevniji nego što to slučaj sa skenerom, s obzirom na činjenicu da pregled magnetom može trajati i po nekoliko sati.
-Ono što većina građana ne zna, pregled jedne regije sa pripremama traje oko sat vremena, a ukoliko je potrebno uraditi magnet na primer cele kičme, taj pregled traje i do tri sata. To je najpre najteže za pacijenta, jer treba tri sata da leži u magnetnoj rezonanci. Magnetna rezonanca je tunel u koji se pacijent uvlači sa slušalicama preko kojih se pušta muzika da bi mu sam pregled bio prijatniji, jer je inače uređaj jako bučan. U tom ležećem položaju pacijent se kreće napred-nazad i tako čitavih 45 minuta ukoliko je reč o pregledu jedne regije, a onda zamislite kada pregled traje više sati koliko je potrebno strpljenja pacijentu, ali i koliko je čitava procedura zahtevna za lekare i tehničare koji je obavljaju. Problem se javlja i ukoliko pacijent ne dođe na zakazani termin, jer kako obavestiti narednog pacijenta, da što brže dođe bez pripreme na taj oslobođeni termin koji automatski propada. Zato je dijagnostika magnetnom rezonancom specifičnija i za samu organizaciju pregleda, nego što je to slučaj sa skenerom – objašnjava dr Milivoje Đurić.
Drugo „usko grlo“ kod pregleda magnetom je čitanje rezultata.
-Imamo dve edukovane koleginice za čitanje pregleda magnetnom rezonancom, tako da su angažovani i specijalisti sa strane i uglavnom sve magnete zavšimo toko 45 dana, retko ko čeka duže. Takođe, tu ne računam kontrolne preglede, a svi hitni slučajevi i na skeneru i na magnetnoj rezonanci obavljaju se odmah. Ovde moram da naglasim da su hitni slučajevi za magnetnu rezonancu jako retki, jer je u medicini malo urgentnih stanja koja zahtevaju hitan pregled magnetom. To mogu biti samo sumnje na akutne kompresije kičmene moždine, kada se pacijentu odjednom oduzmu ekstremiteti ili imaju gubitak senzibiliteta. U medicini postoje pravilnici kada je reč o listi čekanja za određena stanja, mi moramo da ih se pridržavamo i jedino je skener u hitnom slučaju procedura koja se obavlja „sad i odmah“ – navodi dr Đurić.
Dr Milivoje Đurić
Pacijenti često pogrešno razumeju suštinu pregleda skenerom i magnetnom rezonancom i često ih poistovećuju, a zapravo magnetna rezonanca bolje prikazuje meka tkiva, nerve, prostor između kičmenih pršljenova, dok skener u ovom slučaju bolje prikazuje koštani sistem.
Višedecenijsko čekanje na modernizaciju Službe za patološko–anatomsku dijagnostiku
Služba za patološko–anatomsku dijagnostiku Opšte bolnice nakon nekoliko decenija dobila je novu savremenu opremu prošle godine. Uz pomoć modernih aparata dobijenih od Ministarstva zdravlja, rad na pripremi histopatoloških uzoraka i postavljanju dijagnoza je brži, kvalitetniji i precizniji, što je za pacijente od najveće važnosti. Kao kruna modernizacije ove službe, uvedene su imunohistohemijske analize, neophodne za onkološke pacijente. Ovim je šabačka Bolnica postala prva i jedina zdravstvena ustanova u Mačvanskom okrugu u kojoj se može obaviti imunohistohemijska dijagnostika.
Zahvaljujući novoj opremi unapređena je i bezbednost zaposlenih, s obzirom na to da su kancerogena isparenja hemikalija koje se koriste u svakodnevnom radu svedena na minimum. Dobijeni su stejner – aparat za automatsko bojenje nasečenih pločica, vakum infiltracioni tkivni procesor, dva manuelna rotaciona mikrotoma, konzola za kalupljenje, disekciona komora sa ventilacijom isparenja i dva mikroskopa sa kamerom. Prostor gde je većina opreme smeštena je u potpunosti adaptiran.
Dobijen je i novi aparat za eks tempore dijagnostiku kriotom. Reč je o posebnom kabinetu koji se nalazi u sklopu hirurškog bloka. To je brz način da hirurg, koji tokom operacije uzima isečak tkiva sazna da li je uzorak benignog ili malignog karaktera. Od brzog odgovora patologa zavisi tok operacije, a novim aparatom i ovo je značajno unapređeno, jer je prethodni bio star pet decenija.
Obiman rad u rukama troje patologa : Služba za patološko–anatomsku dijagnostiku jedna je od najopterećenijih u našoj ustanovi. Svakodnevno troje patologa obavi veliki broj pregleda dostavljenog materijala, a rade se i kliničke obdukcije. Godišnje se uradi preko 5.000 histoloških, 300 citoloških i 80 eks tempore analiza, kao i 100 kliničkih obdukcija.
-Unapređenje rada ove službe je posebno značajna za pacijente, jer za pojedine analize ne moraju da odlaze u Beograd i veće centre, sada mogu da ih odrade i ovde u Šapcu. Ne treba ni objašnjavati koja je to ušteda i vremena i novca koji se utroše na odlazak u drugi grad. Za imunohistohemijske analize Šapčani su lično nosili uzorak u Beograd, a na rezultat su čekali između jednog i dva meseca. Sada od biopsije tumorskog tkiva, najčešće tumora dojke, do definitivnog nalaza prođe svega 14 dana, a to znači i da se brže počinje sa lečenjem – naglašava dr Đurić.
Služba biohemijske laboratorije: Sredinom 2023. godine u Službu biohemijske laboratorije stigao je automatski urin analizator. Ovim savremenim aparatom ne samo da se analize rade brže, pouzdanije i kvalitetnije, već će i manje laboranata biti angažovano prilikom analiza urina. Do tada je četvoro laboranata bilo angažovano oko analize urina, a ovom nabavkom, u rad biće angažovano dvoje. Značajno je i što se nalaz automatski šalje u informacioni sistem, gde ga može pogledati biohemičar, čime se eliminišu eventualne ljudske greške prilikom unošenja vrednosti završenih analiza. Ovakvi automatski analizatori mogu da prikažu i neke ćelije koje nije lako primetiti.
Mikrobiološka laboratorija, sredinom prošle godine, dobila je tri nova modula za hemokulturu i automatski analizator za brzu identifikaciju patogene bakterije i ispitivanje njene osetljivosti na antibiotike. Novom opremom je unapređen rad ove službe koja mesečno obavi više od 6.000 analiza, povećan je kvalitet usluga i pouzdanost rezultata.
Sa nova tri modula za hemokulture udvostručen je broj analiza koje je moguće dnevno uraditi, što u potpunosti zadovoljava potrebe šabačke bolnice. Nalaz hemokulture jedan je od najvažnijih za lekare, jer pokazuje da li je neka bakterija prodrla u krvotok.
Za brzu identifikaciju bakterijskog patogena zaposleni u Službi mikrobiološke laboratorije ubuduće se mogu osloniti i na analizator Feniks (Phoenix). Ovaj aparat automatski otkriva o kojoj bakteriji je reč i određuje antibiogram. Vreme od prijema uzorka do izdavanja nalaza je znatno kraće, a rezultat pouzdaniji, što je značajno u urgentnim situacijama.
Direktor Zdravstvenog centra Šabac dr Milivoje Đurić rezimirajući proteklih nekoliko godina ulaganja u opremu i medicinske uređaje ističe da je zadovoljan realizovanim, kao i da ih sam plan izgradnja nove bolnice u Šapcu koja podrazumeva i njeno opremanje najsavremenijom medicinskom opremom ne ograničava u planiranju nabavke novih uređaja.
-Mi nastavljamo da planiramo i sagledavamo potrebe Zdravstvenog centra bez obzira na plan izgradnje nove bolnice, jer je jako bitno da uvodimo nove medicinske procedure u naš rad. Naravno, potrebno je i zanavljanje opreme za procedure koje se već primenjuju. Očekujemo da ćemo uskoro od Ministarstva zdravlja dobiti još jedan stub za laparoskopiju, čime će biti obezbeđeni uslovi za obavljanje još većeg broja ovih zahvata. Druga stvar koja nam je jako bitna jeste angio sala. Uskoro dobijamo edukovan kadar za njeno funkcionisanje, tako da se nadamo da ćemo imati odlične uslove za reagovanje kod infarkta srca. Znamo da je u tim slučajevima od životne važnosti brza reakcija i adekvatna lekarska intervencija. Da bi oštećenje miokarda bilo što manje, jako je važno reagovati što pre u prvih sat vremena. Tako da i pored toga što je za pojedine procedure i dijagnostiku potrebna ne samo oprema nego i adekvatno uređenje i adaptacija objekata i prostora u kojima će se te procedure obavljati, mi ne možemo da čekamo izgradnju nove bolnice, nego da se trudimo da u cilju pružanja što kvalitetnije zdravstvene usluge, ukoliko imamo edukovan kadar, neke aktivnosti i opremanje sprovodimo ranije, jer time čuvamo živote i zdravlje građana – naglašava dr Đurić.
Treba naglasiti i da su trenutno na edukaciji za operaciju katarakte tri lekara i po povratku u stanovu, menadžment šabačkog Zdravstvenog centra očekuje da će dobiti još jedan mikroskop za ovu intervenciju, jer je trenutno samo jedan u funkciji, kako bi se obezbedio paralelan rad i novoedukovanom kadru. Takođe, očekuje se i nabavka još jednog kompleta instrumenata za šabačke ortopede, kao i nekoliko ultrazvučnih aparata za više službi, jer to je oprema koju je kontinuirano potrebno zanavljati.
U čitavo planiranje opremanja, nadležni jednaku pažnju usmeravaju i obnovu voznog parka, jer saniteti prelaze velike kilometraže transportovanjem pacijenata u veće zdravstvene centre kako bi obavili procedure koje se ne rade u Šapcu.
Redakcija Šabac 24/7
„Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.“ Tekst je deo serijala „Šabačka bolnica budućnosti“ – projekta koji sufinansira Grad Šabac.